Šta su studentske razmjene?
Pojam studentska razmjena podrazumijeva ostvarivanje dijela studijskog programa (semestra, akademske godine) na stranom univerzitetu odnosno odrađivanja stručne prakse u inostranoj ustanovi/preduzeću/instituciji.
Učenje, studiranje, pisanje seminarskih radova ili diplomskih radova, obavljanje istraživanja ili odrađivanje stručne prakse, samom studentu omogućava sticanje znanja, upoznavanje novih tehnologija, komunikaciju i izmjenu iskustava sa ljudima iz različitih kulturoloških sredina.
Nesumnjivo da studenti koji su dio svog studiranja proveli na međunarodnoj razmjeni imaju veće mogućnosti pri zapošljavanju, kako u sredini iz koje potiču tako i na međunarodnom tržištu rada.
Osim što doprinosi akademskom kao i ličnom razvoju studenta, studentska razmjena smatra se jednim od faktora koji doprinosi kvalitetu obrazovnog sistema ali i izgradnji Evrope i uređenja, zasnovane na znanju.
Prednosti studentskih razmjena iz ugla studenta
Ukoliko se razmjena posmatra iz ugla studenta, onda je na prvom mjestu prednost koju donosi iskustvo a koje zasigurno uvijek ima najveću vrijednost.
Svakako da je studiranje primarno tj. polaganje ispita ali u cjelokupnoj razmjeni, studiranje predstavlja samo dio onoga čemu se treba posvetiti vrijeme.
Iskustvo se grana u više osvrta, bilo da se radi o upoznavanju novih ljudi, nove sredine, novog jezika, novog fakulteta, nove kulture, novih tehnologija,…
Razmjena ima svoju svrhu a uspješnost zavisi od obostranih učesnika.
Želja za spoznajom, ambicija za napredovanjem, fleksibilnost, prilagodljivost, radoznalost, komunikativnost su neki od važnijih faktora koji utiču na postizanje efektivnosti razmjene iz ugla studenta.
Anketa o prednostima razmjene i rezultati
Na osnovu ankete kojom je obuhvaćeno 83 studenta na razmjeni na Mašinskom fakultetu u Mariboru, iz 12 Evropskih zemalja, dobijeni su sledeći rezulati:
- Osnovna prednost za većinu studenata je vezana za društvene potrebe ili komunikacijske veštine
- Slično odgovorima na prvo pitanje, pokazuje se da su očekivanja studenata na razmeni bila ispunjena
- Mali broj studenata koji je nezadovoljan finansijskim aspektima studentskih razmjena pokazuje da novac nije problem
- Usavršavanje jezika je bitan aspekat studentskih razmjena
- Samo 15% studenata je proces apliciranja za studentsku razmjenu opisalo kao “komplikovan” ili “izuzetno kompikovan”
- Većina studenata izražava zadovoljstvo stečenim znanjima i vještinama u okviru razmjene
- Dve trećine anketiranih studenata je zadovoljno ili potpuno zadovoljno efektima razmjene!
Činjenica je da razmjene doprinose sopstvenom razvoju kao i razvoju društva i okoline.
Predstavljaju avanturu samospoznaje i odskočnu dasku ka putu za tržište rada.
Istraživanja (koja RTS navodi jednom prilikom) su pokazala da veći dio mladih u Srbiji smatra da nema adekvatno obrazovanje, takođe ni adekvatnu kulturnu scenu. Prema njihovom mišljenju, problem je degradiran sistem vrijednosti kao i obrazovni sistem koji nije na zavidnom nivou. Velika očekivanja, uglavnom neutemeljena.
Dakle, nastupa se sa mnogo žalbi, a malo želje da se to promijeni. Cjelokupno stanje predstavlja problem, mladi su dio njega ali ne toliko često da su i sami dio rešenja.
Važno je aktivno se uključiti u izgradnju sopstvene budućnosti, na vrijeme, ne prekasno već odmah.
Studenti će zasigurno biti bolje plasirani i na globalnom tržištu rada ukoliko su stekli takvo univerzitetsko obrazovanje koje iza sebe ima jasan međunarodni profil.
Studirati u inostranstvu znači studirati drugačije što ne znači da je ono manje ili više vrijedno, već jednostavno nešto novo u odnosu na šta smo navikli. Stoga, koleginicama i kolegama mogu poručiti:
Uključi se na vrijeme, budi i ti dio nekog programa mobilnosti. Pronađi sebi odgovarajuću stipendiju, provedi dio svojih studija u inostranstvu i naj taj način stekni nezaboravno životno iskustvo.
Sledi:
*Gostujuća autorka: Dragana Raković,
studentkinja četvrte godine inženjerskog menadžmenta
na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu,
trenutno na Mašinskom fakultetu u Mariboru,
kao student na razmeni u okviru CEEPUS mreže
Petar Vrgović je diplomirani psiholog i doktor tehničkih nauka iz oblasti industrijskog menadžmenta. Vanredni je profesor na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, i konsultant za više domaćih i stranih kompanija. Istražuje vezu između komunikacije, kreativnosti i inovativnosti.