Pametni telefoni uzrokuju glupava ponašanja #2

U prethodnom tekstu na ovu temu ukratko je skrenuta pažnju na fenomen “pametnih telefona” sa stanovišta poželjnih i nepoželjnih ponašanja koja izazivaju kod svojih korisnika.

U Južnoj Koreji, jednoj od zemalja sa najvećom upotrebom interneta i mobilnih tehnologija, istraživanja su pokazala da se kod mladih ljudi koji puno koriste pametne telefone javlja sindrom “digitalne demencije”, gde mladi doživljavaju umanjenje svojih umnih sposobnosti.

Pametni telefoni nekada prouzrokuju ne tako pametna ponašanja
Pametni telefoni nekada prouzrokuju ne tako pametna ponašanja


Ispoljavaju simptome slične ljudima koji su doživeli ozbiljne povrede glave: gubici pamćenja, poremećaji pažnje, emocionalna zaravnjenost. Oštećenja i umanjenost funkcija se pogotovo javljaju u desnoj hemisferi mozga (kod desnorukih ljudi): loše opažanje prostora, umanjena kreativnost, loše tumačenje izraza lica i neuobičajenih stimulusa. U isto vreme, leva strana mozga je u prevelikoj meri stimulisana,  zbog uskog fokusa na dvodimenzionalne sadržaje na ekranu pametnog mobilnog telefona.

Skorašnje istraživanje sa Harvarda pokazuje da je korišćenje telefona i elektronskih čitača knjiga takođe štetno po kvalitet sna. Izloženost bliskom i vrlo osvetljenom ekranu neposredno pre uspavljivanja remeti bioritam i zbunjuje organizam.

Navike

Ovakva učestala upotreba moderne tehnologije u velikoj meri menja naše svakodnevne navike, čak i na mestima gde to ne bismo očekivali pre pojave ovih telefona. Na primer, da li nosite mobilni telefon sa sobom kada idete u WC? Da li slikate hranu u restoranu mobilnim telefonom? Da li ste uslikate neku informaciju na oglasnoj tabli umesto da je zapišete? Kao zanimljivu ilustraciju, sajt Psihologija danas ukazuje na tri nuspojave korišćenja mobilnih telefona u prodavnicama:

  1. Kupci u manjoj meri impulsivno kupuju nego ranije: umesto da im šarene reklame ispred kase sugerišu kupovinu sitnica, kupci su usredsređeni na svoje telefone dok čekaju red na kasi.
  2. Kupci “blesaju” u svoje telefone dok hodaju kroz prodavnice i tržne centre, zbog čega se često dešavaju sudari i sitnije povrede.
  3. Ljudi će često pri donošenju odluke pre konsultovati tehnologiju nego druge ljude: proveriće nešto na internetu, umesto da pitaju prodavca.

Mladi ljudi, a pogotovo studentska populacija, su u velikom riziku da trpe štetne posledice preterane upotrebe pametnih telefona. Jedno istraživanje na univerzitetu u Južnoj Koreji je pokazalo da je 68% studenata priznalo da je zavisno od svog mobilnog telefona, a čak 77% je prepoznalo da ih telefoni ometaju u učenju ili obavljanju nekog posla.

Istraživanje sa Dongguk Univerziteta o tome koliko i kako studenti koriste pametne mobilne telefone

Guranje poruke

Kada se govori o prekomernoj upotrebi mobilnih telefona, retko se dešava da se misli na previše razgovora putem telefona. Dok su postojali samo fiksni telefoni, roditelji su kritikovali tinejdžere da po ceo dan “vise na telefonu” umesto da se nađu i ispričaju uživo. Danas, roditelji kritikuju svoje tinejdžere sa primedbama da samo “bulje u telefon”, bez ikakvog usmenog razgovora, makar i “preko žice”. Funkcija razgovora uživo je kod pametnog mobilnog telefona skrajnuta, dok je na prvo mesto postavljena razmena drugih vrsta informacija, najčešće pisanih i prenetih putem interneta, bilo u komunikaciji 1:1, komunikaciji x:x prisutnoj na  društvenim mrežama ili u medijskoj 1:x komunikaciji. Problem nastaje kada korisnik nije u stanju da filtrira bitne od nebitnih informacija, a pošto su one u ovom slučaju pisane, korisnik nije u stanju da ih filtrira dok ih ne pročita makar ovlaš, trošeći vreme na čitanje onoga što mu nije zaista važno. Posebno se mogu kritikovati aplikacije koje korisnika upozoravaju da mu je stigla nova imejl poruka ili poruka na nekom drugom servisu: ovakvo momentalno “guranje” poruke u svest korisnika stvara kod njih želju da stalno čitaju obaveštenja, bez obzira na njihovu (ne)važnost, ali i da stalno proveravaju svoje i statuse ljudi koje poznaju.

Kada nastupa trenutak u kom nas tehnologija pretiče?
Kada nastupa trenutak u kom nas tehnologija pretiče?

Reklamiranje sebe

Takođe, pored toga što se poruke “guraju” korisnicima, i sami korisnici se često nađu u situaciji da “guraju” informacije putem mobilnog telefona kada im niko to nije tražio. Tako neki ljudi vole da objavljuju da trenutno sede u nekom kafiću ili restoranu sa nekim i da rade nešto, kako bi i ostali poznanici putem društvene mreže bili upoznati sa tom “važnom” vešću. Na ovaj način, mobilni telefon je postao sredstvo pomoću kojeg možemo uticati na svoj imidž, mada često ne na način na koji to želimo. Drugi ljudi često nisu oduševljeni našom vešću što sedimo i pijemo kafu sa nekim, jer smatraju da nema potrebe obnarodovati to, kao što se to nije radilo ni pre pojave društvenih mreža. Očigledno je da je ovakav trend posledica mogućnosti pristupanja društvenim mrežama putem mobilnih telefona: u prošloj generaciji “običnih” mobilnih telefona sigurno niste svim kontaktima slali SMS poruke da sedite sa nekim drugim u kafiću ili piceriji?

Kako promeniti naviku?

Čini se da su pametni telefoni postali navika najpre zbog njihove mogućnosti lakog povezivanja sa internetom, za koji je odavno poznato da izaziva zavisnost. Dokaz za ovu tvrdnju najpre možemo videti u činjenici da su klasični mobilni telefoni retko dovodili do ovakvih ponašanja, dok su nudili samo mogućnosti poziva i SMSa. Jedan od osnovnih razloga zašto su pametni telefoni sposobni da nas učine zavisnim je zbog toga što se informacije koje mogu da prenose u skladu sa psihološkim principom nagrade promenljivog odnosa. Ovaj princip govori da su ljudima privlačnije aktivnosti u kojima postoji promenljiva učestalost nagrade – mogućnost prijatnog iznenađenja nečim čini da više želimo da se bavimo tom aktivnošću. Kao u igrama na sreću i kockanju, i kod pametni mobilnih telefona primanjem i slanjem informacija putem interneta postoji stalna ali neizvesna šansa da ćemo doživeti nešto vrlo zanimljivo (bili to imejlovi, poruke, fotografije ili pohvale drugih za ono što smo “okačili”). Mogućnost da ćemo na telefonu pronaći nešto uzbudljivo povećava šansu da ćemo se tim telefonom baviti, što najpre primetimo kada iz nekog razloga ne možemo da pristupimo internetu preko telefona: zbog tehničkih problema ili korišćenja u romingu. Zbog svega ovog, onima koji su željni da odahnu od novih tehnologija, preporučuje se korišćenje raznih tehnika uskraćivanja i odricanja od pametnih telefona. Sa promenljivim rezultatima.

Petar Vrgović je diplomirani psiholog i doktor tehničkih nauka iz oblasti industrijskog menadžmenta. Vanredni je profesor na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu,  i konsultant za više domaćih i stranih kompanija. Istražuje vezu između komunikacije, kreativnosti i inovativnosti.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *